Kandidatkinje koalicije Slobodno (SDP, Srđ je Grad, Možemo!) za gradonačelnicu Anita Bonačić Obradović i njezinu zamjenicu Petra Marčinko predstavile su program koalicije na temu uvođenja reda u prometni kaos u suradnji s građanima.
Osam godina vladavine i 850 mil. € kasnije Dubrovčani i dalje gube sate i živce u nesnosnim gužvama i vrteći se u potrazi za parkingom. Nakon desetljeća stihijskih i preplaćenih polurješenja, stari problemi eskaliraju, rješenja postaju sve skuplja, a novi problemi se gomilaju.
Dok se usporedivi gradovi hvale inovativnim rješenjima, jedan od najbogatijih šalje medijska priopćenja o 4 (četiri) autobusne čekaonice plaćene 24 tisuće € te se hvali s 800m već popucane lapadske obale koja nije riješila ni jedan jedini prometni problem. Plaćamo blizu 4 i pol milijuna € (!) za kilometar ceste Tamarić koja još nije otvorena zbog klizišta u Mokošici, naselju u kojem tisuće naših sugrađana prisilno specijalizira slalom vožnju i parking na divlje.
Betonizacija, improvizacija, zabrane te svaljivanje krivnje na građane ostavili su Grad u prometnom kaosu. Količina i vrsta sadržaja u prostoru generira promet - više sadržaja daje više prometa, a na slabu infrastrukturu stvara začepljenje. Izmjene i dopune planova su bile pogubne, povećala se gustoća izgrađenosti i nastajali su problemi. Građani su umorni, frustrirani i zasićeni izlikama.
Kada Grad ne upravlja gužvama, gužve vladaju Gradom.
Gradskim prometom je potrebno UPRAVLJATI u partnerstvu s građanima
Tuneli, brzi vlakovi i leteći automobili lijepo zvuče u predizbornim programima. Ali Dubrovniku danas nedostaje ono osnovno: infrastruktura koja funkcionira, dosljedna primjena reda i jednostavna, provjerena rješenja koja stvarno služe ljudima. Potreban je Strateški plan prometno-prostornog planiranja u čije središte se stavlja čovjek, a ne automobil. Plan daje smjernice i mjere za razvoj cjelokupnog prometnog sustava uz povećanje mobilnosti svih njegovih korisnika, a ne samo povećanje kapaciteta cestovne infrastrukture. Zbog povijesnog urbanizma, uskih ulica i ograničenog prostora, potrebna su inovativna rješenja koja će uravnotežiti mobilnost, održivost i očuvanje baštine.
Preduvjet povećanja propusne moći postojećeg prometa je parking za građane (ne turiste). Činjenica da nemamo prostora se ponavlja kao nedodirljiva dogma i služi kao opravdanje za ne-domišljatost i ne-činjenje. U Gradu koji upravlja, građani su partneri i u kreiranju i provedbi rješenja. Kroz privatno javno partnerstva s građanima gradit ćemo na gradskim parcelama garaže slično principu groblja. Grad daje parcelu i odriče se komunalnog doprinosa, građani plaćaju izgradnju garaže i dobivaju parkirno mjesto na koncesiju na određeno razdoblje (30-50 godina). Na taj način:
Nakon desetljeća nereda, potrebna nam je nova prometna studija za dugoročna rješenja povećanja protočnosti prometnica, dok u međuvremenu provodimo intervencije temeljene na inputima građana i stručnjaka, poput:
Dostupan i funkcionalan javni gradski prijevoz u službi građana
Libertas, kao i svako javno poduzeće, postoji da bi pružalo javnu uslugu. To znači – prvenstveno uslugu za građane ovog grada, a tek onda za turiste. Iako imamo najskuplju kartu s obzirom na dužinu realacija, vozni redovi ne prate potrebe radnika, učenika, umirovljenika, niti su prilagođeni potrebama kao što je odlazak liječniku, pogotovo u manjim prigradskim naseljima. Linije nisu koordinirane za presjedanja, a tijekom turističke sezone Libertas više služi kruzerskim turistima dok građani na stanicama diljem Grada na suncu čekaju autobus koji možda neće doći.Zaposlenici Libertasa, nakon što je Grad 2019. angažirao trostruke skuplje ZET-ove vozače, masovno odlaze u taksiste, a 2020. Libertas značajno ukidanja ili reducira linije uslijed korone. Neke od njih, poput petice, nisu nikad vraćene u istom obujmu: 2008. je imala 14 polazaka i vozila svaki dan, cijeli dan. Danas ima 6 polazaka i to samo radnim danom. Istovremeno, najnovija Studija procjene prihvatnog kapaciteta otkriva da je jedan od ključnih izazova u optimizaciji javnog prijevoza nedostatak preciznih podataka o broju prevezenih putnika. Grad, dakle, javnim prijevozom upravlja temeljem subjektivnih procjena djelatnika - recept za kaos kojem godinama svjedočimo. Ako želimo smanjiti broj privatnih vozila u prometu i gužve, moramo ponuditi kvalitetan, frekventan i dostupan javni prijevoz:
Libertas nije privatna komercijalna tvrtka. Libertas je naš javni servis. Vrijeme je da se tako i ponaša – transparentno, odgovorno i u službi svih građana. Sigurnost djece i pješaka mora biti prioritet u svim dijelovima grada
Nakon obilaska gradskih kotareva i mjesnih odbora, razgovarajući s građanima o svakodnevnim izazovima u prometu, povećanje sigurnosti u prometu – osobito za djecu i pješake – neospornio je prioritet koji zahtijeva hitno i sustavno djelovanje.Zbog toga predlažemo sljedeće mjere:
(fotografije s predstavljanja u nastavku)